U današnje vrijeme kad se većina komunikacije odvija preko interneta, te kad je klasičnu poštu zamijenila ona elektronička gdje se podaci, dogovori, ugovori i slično razmijenjuju preko mailova, jako je važno paziti na svoj korisnički račun.
Što je točno social engineering? Social engineering ili socijalni inženjering je, ukratko rečeno, manipulacija ljudima kako bi nam otkrili tajne ili povjerljive podatke.
Sama tehnika napada se zasniva na takozvanom „ljudskom faktoru“ gdje osoba koja želi doći do povjerljivih podataka cilja na ljudsku procjenu. Najčešći slučaj je da se „napadač“ lažno predstavi te potom nagovori korisnika na odavanje podataka do kojih želi doći.
Uzmimo za primjer vašu e-mail adresu koju svakodnevno koristite za razmjenjivanje važnih poslovnih i/ili privatnih informacija s vašim partnerima i suradnicima. Kad bi netko dobio pristup toj e-mail adresi mogao bi je iskoristiti za otkrivanje tih podataka. Napadač bi u tom slučaju mogao iskoristiti pristup e-mail adresi za daljnje slanje takozvanih phishing poruka. Naime kad bi netko s kime ste u stalnom kontaktu dobio zahtjev s vaše e-mail adrese da mu dostavite određene podatke, isti bi to najvjerojatnije i napravio, prije nego da je poruka stigla s neke „neidentificirane“ e-mail adrese.
Pošto se radi o vrsti napada gdje niti najbolja sigurnost servisa, poslužitelja, niti najbolja lozinka ne mogu pomoći, treba poraditi na samom sebi. Naravno da je važno da servis bude siguran, naravno da je važno da lozinka bude snažna („hej, pa o tome ste nedavno pisali“), no također je važno da ne odajemo svoje pristupne podatke te da ne dajemo informacije koje bi napadača mogle dovesti do pristupnih podataka.
Za kraj priče nekoliko malih savjeta:
- Ne dajte pristupne podatke nikome na osnovu telefonskog razgovora, bez obzira koliko dobro poznaje vaše navike, ili ima ostale (povjerljive) informacije o vama.
- Ne šaljite pristupne podatke e-mailom, bez obzira s koje e-mail adrese vam je zahtjev upućen.
- Ako šaljete pristupne podatke svojim zaposlenicima, klijentima i slično, napomenite im da izmjene lozinku odmah nakon prve prijave.
Preporučeno za tebe
Sigurn(ij)a instalacija WordPressa
WordPress je izrazito privlačna meta Zainteresiranim Stranama: hakerima, autorima raznih invazivnih skripti, ili objesnoj djeci koja iz dosade pokušavaju srušiti susjedovu stranicu. Gotovo sve sigurnosne rupe su uzrokovane tzv. “lošom praksom” prilikom same početne instalacije WP-a, ili kasnijim izostankom redovitog održavanja aplikacije. U ovom tekstu ćemo proći neke od korisnih postupaka koje biste trebali proći prilikom nove instalacije WP-a na Linux serverima.
Kako odabrati dobru lozinku?
Da biste spriječili neovlašteni upad u vaš korisnički račun nužno je odabrati dobru lozinku. Dobra lozinka trebala bi biti dovoljno komplicirana za pogoditi, a s druge strane laka za zapamtiti. Postoje trikovi za odabir dobre lozinke. Tako lozinku možete vezati za neku blisku temu, možete zamijeniti slova brojkama prema izgledu slova ili zamijeniti slova brojkama prema poziciji na tipkovnici.
Domena i hosting, nije li to isto?
Vrlo često se susrećemo s pitanjem: “Registrirao sam domenu, zar mi treba i web hosting da bih pokrenuo web stranicu i koristio email na njoj?”. Vjerojatno najbolji način da opišem i dočaram razliku između ovih pojmova je korištenje usporedbi s pojmovima iz offline svijeta. Cilj ovog članka je da manje iskusni korisnici shvate što to od nas kupuju i što, zapravo, plaćaju.
Tražite li dalje?