Hosting » Blog

[2011] Avalonova korisnička podrška u brojkama

Tomislav Kokotić — Tue, 24 Jan 2012 14:49:01 +0000

Kako je 2011. godina završila i mi u Avalonu kao i ostali analiziramo poslovanje u prošloj godini, bilježimo greške i učimo na njima, okrećemo se novim uslugama i novim poslovnim prilikama.

Najčešće analize poslovanja koje se rade na početku godine su financijske prirode, izrađuju se završni računi, čitaju bilance, novčani tokovi, podvlače se crte. Postavljamo si pitanje jesmo li ostvarili zacrtane ciljeve? Jesmo li povećali udio na tržištu? Jesmo li zatvorili sve projekte koji su imali due date do kraja 2011?

Da, sve se to razmatra, i mnogo, mnogo više od toga. Međutim, ovaj puta odlučili smo podjeliti s vama zanimljive brojke o tome koliko i kako su naši dečki iz korisničke podrške radili prošle godine!

Zadovoljstvo korisnika nam je najvažnije, i pokušavamo mjeriti čim više parametara kako bismo ocijenili i podigli razinu naše usluge. Stvari koje mjerimo kod korisničke podrške podjelili smo u tri skupine: chat sustav, ticketing sustav i telefonski pozivi, pa prema ovoj podjeli slijede statistike.

Chat sustav

Tokom 2011 godine chatali ste 4.257 puta s kolegama iz podrške, ocjenili ste ih prosječnom ocjenom od 4.29 od maksimalne ocjene 5, u svim ovim chatovima ukupno izmjenili ste 80.999 poruka.

Primjećujemo da smo tokom prosinca 2011. godine najviše chatali i to 441 puta, dok smo najviše poruka izmjenili u ožujku i to 8.898 poruka, iako smo chatali manje puta negoli u prosincu.

Ticketing sustav

Dakle, prošle godine poslali ste nam 16.220 ticketa na koje smo odgovorili 19.097 puta, u mjesečnom prosjeku to iznosi oko 1.350 ticketa.

U mjesečnom pregledu ticketa možemo primjetiti kako je povećan broj ticketa krajem i početkom godine, gdje završavate poslove, pripremate se za blagdansku navalu, pokrećete nove projekte… Kad ovu ukupnu statistiku od 16.220 ticketa podijelimo na mjesečnu bazu, stvari izgledaju ovako:

Prosječno vrijeme u minutama koje je potrebno našim kolegama iz podrške da zatvore ticket je 34:30 minuta. Dakle od zaprimanja ticketa, provjere, rješavanja upita u prosjeku treba nam oko 34 minute.

Bitan podatak za napomenuti je da mjerimo koliko ticketa se odmah zatvori (dakle riješe se sva pitanja) u prvom odgovoru agenta podrške, pa smo tako prošle godine 84% ticketa zatvorili i riješili odmah u prvom odgovoru.

Telefonski pozivi

Sada najdraži dio, telefonski pozivi na naš besplatni 0800 AVALON. Tokom prošle godine nazvali ste nas 24.548 puta. Ukupan broj sati koji ste pričali s našim kolegama je 1.204 sati ili oko 42 dana bez prestanka.

Pregled poziva na mjesečnoj bazi izgleda ovako:

Prosječno razgovarali smo 4:34 minute, mjesečno taj prosjek varira:

Da, ima još. Najdulje bez prestanka u razgovoru s korisnikom proveli smo 54:10 minute, gdje smo imali kompletan prohod po svim opcijama cPanela, kreirali e-mail adrese, pa za iste podešavali mail klijente, nakon toga kreirali FTP usera, pa podešavali FTP klijent.. ali korisnik je otišao zadovoljan. ;)

Kao što vidite kolege iz korisničke podrške prošle godine su chatali, odgovarali na tickete, razgovarali s vama putem telefona i Skypea te uz sve ovo rješavali i neke interne zadatke, ali najvažnija stvar koju poručuju i koja im je vodilja u obavljanju svojih poslovnih zaduženja je “kad nas korisnik pohvali i ostane zadovoljan uslugom i podrškom koju smo im pružili”. Pa eto, ako budete zadovoljni uslugom pohvalite ih malo, onda dečki to šalju svima okolo i hvale se na sve strane. :)

I još jedna brojka za kraj. Kako bi naši dragi kolege iz podrške sve ovo mogli odraditi i danju i noću, popili su 8.760 šalica kave!

Ove 2012. godine očekujemo još veće brojke, ali očekujemo i bolje rezultate kolega, manje vremena provedenog na telefonu, brže odgovaranje na tickete, zadovoljnije i sretnije korisnike.

Kao i na početku svake godine, ovih dana ćemo našim korisnicima uputiti jednu malu dodatnu anketu o tome koliko ste zadovoljni uslugama i podrškom, kako bismo imali na čemu raditi do kraja ove godine. Cheers!

Vezani članci:

Želite investirati u SEO u 2012. godini?

Višnja Željeznjak — Wed, 04 Jan 2012 08:40:54 +0000

Otkrivamo jednu ključnu riječ na koju se najviše isplati fokusirati!

Ako tražite dokaz da je SEO (Search Engine Optimization, optimizacija za tražilice) puno više od sijanja dolaznih linkova po internetu i upisivanja ključnih riječi u TITLE tag vašeg weba, dajemo konkretan i kratak primjer.

Radeći izvještaj o optimiziranosti za tražilice (SEO report) za jednog našeg klijenta, išli smo pogledati kako mi sami stojimo na Googleu za web od naše firme. Htjeli smo saznati koje nam to organske ključne riječi s Googlea donose konverzije (laičkim rječnikom: koliko nas je potencijalnih kupaca kontaktiralo preko našeg web obrasca, a da su ti ljudi došli s Googlea, i da za njih nismo morali plaćati Google AdWords oglase).

Koristeći Google Analytics (Traffic Sources -> Sources -> Search -> Organic) i njegovo napredno filtriranje (Goal Conversion Rate > 0 AND Visits > 0), dobili smo popis ključnih riječi koje su nam dovele potencijalne klijente.

I zamislite što smo primijetili!

36% svih ključnih riječi koje su nam dovele upite bile su vezane uz naziv naše tvrtke. Naš brand.

Zašto je to važna informacija? Za ključnu riječ koja je jednaka nazivu našeg branda, nitko nam nema šanse konkurirati na Googleu, po pitanju pozicije – naš će web uvijek biti prvi. Isto tako, ako nas netko već traži po imenu, teško da će ići našoj konkurenciji – jer nas je takav posjetitelj već prethodno upoznao, unaprijed odabrao i “kupio”. Dodatno znamo da će Google u godinama koje dolaze početi davati još veću težinu brandu kao SEO signalu, što znači da nam sada nije žao što smo unazad nekoliko godina potrošili toliko novca i truda na izgradnju vlastitog branda.

Vizualni prikaz jačanja jednog branda na Googleu u periodu od 5 godina

U našem slučaju, te tzv. “brandirane ključne riječi” (eng. branded keywords) imaju udio od 45% u posjetima iz (većinski Googleovih) organskih rezultata pretraživanja, i točno 3% udjela u posjetima iz svih izvora (tražilice + linkovi + plaćeno oglašavanje + izravni posjeti itd.) Sve ostale relevantne metrike (broj pogledanih stranica po posjetu, zadržavanje na stranici, bounce rate itd.) govore da su posjetitelji koji su došli preko brandiranih ključnih riječi puno zainteresiraniji za našu ponudu u odnosu na prosjek, da su kvalitetniji i na kraju isplativiji.

Zaključak? Ako želite da vam Google bude isplativiji u 2012. godini, investirajte u jednu jedinu ključnu riječ: vaš brand.

O autoru:
Višnja Željeznjak suosnivač je logIT-a, jedne od vodećih hrvatskih internet agencija za razvoj web stranica s 10 godina iskustva. U pauzama između predavanja koja drži na istaknutim hrvatskim konferencijama i seminarima o poboljšanju poslovanja putem interneta, okupiraju je njene najveće strasti: pisanje, internet marketing, online konverzije i prodaja putem interneta. Avalonov je stalni suradnik na području projektiranja i dizajna web stranica te kreativnom osmišljavanju internet oglasa.
Web: www.logit.hr
Twitter: @luckyisgood

Vezani članci:

Kako radi DNS i zašto je toliko važan

Mario Cesarić — Tue, 20 Dec 2011 11:31:00 +0000

Većina prosječnih korisnika uređaja poput računala, notebooka, tableta, pametnih mobilnih uređaja (engl. smartphone) itd. ne razmišlja niti ima potrebe razmišljati o svim mogućim parametrima koje proizvođači i njihovi inženjeri moraju objediniti i implementirati kako bi ti uređaji bili jednostavni, funkcionalni i kako bi služili svojoj namjeni i korisniku, a ne korisnik njima.

Zaista je mnogo parametara da bi proizvod u konačnici obavljao svoj posao, poput hardverske i softverske izvedbe, općenito rečeno, no u ovom članku će fokus biti na djeliću softvera koji nam služi kako bi aplikacije koje koristimo što jednostavnije znale doći do nekog odredišta na globalnoj mreži – Internetu, no i unutar manjih mreža – Intranetu/Ekstranetu.

Kao što naslov govori, radi se o DNS (engl. Domain Name System) servisu koji nam to i omogućuje. Svi ga svakodnevno koristimo, možda i ne znajući za njega, pa smo mu odlučili posvetiti jedan edukativni blog post.

Ipak, kako je DNS samo po sebi dosta opširna i kompleksna tema, više ćemo se fokusirati na neke općenite tehničke detalje pristupačne korisnicima, kako bi imali lakše razumijevanje što DNS zapravo za nas radi i kako to radi te kako riješiti neke probleme vezane uz DNS i sl. Naravno, kao što svaki edukativni sustav funkcionira, prije svega mora biti malo teorije da bi razumjeli praksu ;)

DNS u teoriji

DNS je servis koji primarno služi prevođenju odnosno mapiranju alfa-numeričkih naziva u IP adresu računala (engl. Forward Lookup), ali često i obratno (engl. Reverse Lookup). Taj proces nazivamo procesom rezolucije. Kao što vjerojatno znamo, svako računalo na mreži, između ostaloga, ima i jedinstvenu oznaku a to je IP adresa. Postoje dvije vrste IP adresa, one od 4 byte-a (32-bit) – IPv4 i one od 16 byte-ova (128-bit) – IPv6. Suština računalnih algoritama je bazirana na binarnom sustavu brojeva i sve se na kraju svodi na pretvorbu u “jedinice” i “nule” (engl. bit) tako da se ime računala pomoću DNS-a usmjerava na IP adresu računala. Kao primjer uzmimo domenu avalon.hr mapiranu na IP adresu poslužitelja 80.237.232.142 a na kraju to bude zapis od 32 jedinice i nule.

Adresiranje računala, odnosno svakog mrežnog uređaja, je opet tema za sebe koju ćemo možda sažeti u nekom od sljedećih blog postova pa zasada nećemo ulaziti u detalje, no bilo je bitno skrenuti pozornost da je čovjeku teško zapamtiti skup nekakvih brojeva decimalne vrijednosti (IPv4) ili čak heksadecimalnih vrijednosti (IPv6) a to nam DNS sustavi olakšavaju lakše pamtljivim nazivima.

Kako radi DNS, izvor: http://en.wikibooks.org

Kako i za sve drugo u informatičkoj djelatnosti trebaju postojati stroga pravila i kako se moraju poštivati strogo propisani protokoli i hijerarhija, tako i kod DNS sustava. Postoji krovna organizacija, ICAAN (engl. Internet Corporation for Assigned Names and Numbers), koja je između ostaloga zadužena za koordinaciju i alokaciju segmenata IP adresa, ali i naziva domena. Ta organizacija prema strogim pravilima odlučuje kome će, kako i u kojem omjeru dodijeliti neki naziv.

Organizacije kojima je nazivni entitet dodijeljen od strane ICAAN-a, dalje prema svojim pravilima distribuiraju, odnosno u većini slučajeva prodaju nazive krovnih domena (engl. TLD = Top-Level Domain) koje su im dodijeljene, npr. tzv generičke domene .com, .info, .net, .org ili nacionalne domene (engl. ccTLD = Country Code Top-Level Domain), npr. .hr, .ba, .rs, .it. Korisnici domene registriraju kod takvih organizacija pa te organizacije nazivamo registrarima.

Rekurzivni DNS upit za domenu mail.yahoo.com, izvor: http://en.wikibooks.org

Kao što ICAAN na vrhu hijerarhije upravlja logistikom nazivlja, tako (posredstvom operatora) upravlja i tehničkim implementacijama sustava koji nama i našim računalima omogućavaju put do odredišta. Ti sustavi se nazivaju root DNS serveri i svega ih je 13 u cijelome svijetu. No to ne znači da se u svijetu nalazi samo 13 fizičkih servera, već je svaki root DNS servis dizajniran tako da uvijek postoji redundancija u slučaju ispada neke od hardverskih ili softverskih komponenti pojedinog servera.

Iako nevidljivo u nazivu domene, npr. “avalon.hr”, na kraju naziva domene se uvijek nalazi točka, dakle “avalon.hr.” koja označava neki od tih 13 root servera koji uvijek znaju kome je delegiran .hr dio domene, odnosno na kojem DNS serveru se to nalazi, dok .hr DNS server zna gdje se nalazi domena avalon, odnosno na koje računalo (server) je ta domena usmjerena. Naravno, sve to ne bi funkcioniralo da se ne poštuju strogi tehnički propisi protokola koja opet propisuje krovna organizacija za dizajn protokola – IETF (engl. Internet Engineering Task Force) koji su objedinjeni u RFC 1034 memorandumu.

Nakon malo teorije krećemo u opisivanje kako to zapravo na našim računalima funkcionira.

A sad malo prakse

Svako računalo je opremljeno nekom vrstom operativnog sustava čiji je sastavni dio komadić softvera koji omogućuje da bi se proces rezolucije dogodio. Taj softver je zapravo servis (engl. DNS Client) koji koriste aplikacije, npr. Internet preglednik, da bi znale pronaći put do odredišta, dakle programer aplikacije to mora omogućiti. Računalo također mora imati mrežnu karticu (engl. Network Interface Card), i svoj pogonski softver (engl. driver) da bi mrežna kartica znala komunicirati sa TCP/IP stackom koji je implementiran unutar operativnog sustava. Dakle, vidimo koliko je to sve skupa povezano i zato se spomenuta pravila u svijetu tehnologije moraju poštivati.

Da bi računalo znalo komunicirati sa udaljenim računalima pomoću imena mora imati zadane DNS servere, kao što je ručno zadano na Slici 1 (primjer Windows okruženja). Parametri za DNS servere ne moraju nužno biti zadani ručno, već mogu biti dodijeljeni automatski putem DHCP protokola (engl. Dynamic Host Configuration Protocol) koji je konfiguriran na našim usmjerivačima (engl. router) ili je isti konfiguriran na lokalnim serverima od strane sistem administratora.

TCP/IPv4 – konfiguracija DNS poslužitelja

Primjer konfiguracije DNS poslužitelja na Linux okruženju:

$ cat /etc/resolv.conf
nameserver 192.168.1.254
nameserver 8.8.8.8

Na gornjoj slici su upisane IP adrese DNS servera koje DNS klijent (naše računalo) zadanim redoslijedom kontaktira u slučaju da ne zna na kojoj IP adresi se nalazi traženo ime. Preferirani DNS server je zapravo lokalni server opskrbljen DNS servisom koji odrađuje većinu posla u procesu rezolucije. U slučaju nedostupnosti preferiranog DNS servera, DNS klijent se prebacuje na alternativni DNS server koji to isto odrađuje. Naravno, pod uvjetom da ostatak mrežnih protokola ispravno podešen i u funkciji. Alternativni DNS server ovdje je naveden Google-ov javni DNS poslužitelj, tzv. DNS Cache server koji odgovara na upite (engl. query) DNS klijenata i pohranjuje upite određeno vrijeme (engl. caching) kako bi ubrzao proces za svaki sljedeći isti upit.

Ukratko, ovaj primjer procesa rezolucije od klijenta do DNS poslužitelja naziva se rekurzivni upit (engl. recursive query) i dalje puno ovisi o samoj konfiguraciji DNS poslužitelja. Postoji i proces rezolucije zvan iteracija (engl. iteration) a on se događa većinom kada su na DNS poslužitelju onemogućeni rekurzivni upiti, odnosno kad DNS poslužitelj odgovara samo na upite o DNS zonama koje su smještene u njegovoj bazi podataka.

Za napomenuti je da DNS serveri na vašim računalima nisu nužno IP adrese navedene u ovom primjeru, već ako ste kućni korisnik ADSL paketa imate definirane DNS servere od vašeg Internet providera. U drugim slučajevima kontaktirajte vašeg sistem administratora ;)

E sad, prije gore definiranog procesa DNS rezolucije, računalo zapravo prvo ne gleda zadane DNS servere (kao u gornjem primjeru) nego gleda hosts datoteku u kojoj se nalazi popis (ručno) mapiranih IP adresa sa nazivima. HINT: Hosts datoteka se učitava u memoriju računala čim se računalo pokrene i može sadržavati oveći popis mapiranih imena, stoga pripazite na kojekakve anti-malware aplikacije koje prilikom imunizacije sustava preventivno (dobronamjerno) mapiraju štetne stranice na 127.0.0.1 ili localhost (adresa vašeg računala), i time povećavaju veličinu hosts datoteke a samim time i boot računala (vrijedi pripaziti na slabijim računalima).

Putanja do hosts datoteke na Windows operativnom sustavu:

c:\windows\system32\drivers\etc\hosts

Putanja do hosts datoteke na Linux operativnom sustavu:

/etc/hosts

Datoteka se može mijenjati tekstualnim editorom a primjer mapiranja može biti kako slijedi:

#########################
# 127.0.0.1 imedomene.tld
1.2.3.4 testna-domena.tld
#########################

Prva linija zbog “#” može poslužiti kao komentar, dakle ne primjenjuje se u procesu rezolucije ukoliko je mapiranje zakomentirano simbolom “#”. Druga linija će uputiti DNS klijenta u procesu rezolucije da se “testna-domena.tld” nalazi na navedenoj IP adresi.

Nadalje, ukoliko se u procesu DNS rezolucije u hosts datoteci ne nalazi mapirano odredište, proces se prebacuje na lokalni DNS cache koji je također učitan u memoriju računala. DNS klijent pohranjuje svako odredište koje uspješno resolva u memoriju računala tako da prilikom sljedećeg upita ne prolazi ispočetka cijeli proces rezolucije a time se naravno i ubrzava dolazak do odredišta.

Lokalni DNS cache možete i sami vidjeti i obrisati ga, a ovo su primjeri.

Windows:

Command Prompt > ipconfig /displaydns (prikaz cachea)

Command Prompt > ipconfig /flushdns (brisanje cachea)

Za troubleshootanje DNS-a možemo koristiti alate koji su većinom ugrađeni u operativni sustav a većinom se koriste putem komandnog sučelja (cmd ili shell). Npr. nslookup se koristi na Windowsima, dig se koristi na Linuxu.

Npr. ako želimo doznati na kojoj IP adresi se nalazi mail server od avalon.hr domene:

# nslookup
> set q=MX
> avalon.hr

Server: cache.avalon.local
Address: 192.168.1.254

Non-authoritative answer:
avalon.hr mail exchanger = 10 avalon.hr.

Dakle, u ovom primjeru vidljivo je da pitamo preferirani DNS poslužitelj koji je konfiguriran na TCP/IP-u i da je to bio rekurzivni upit jer taj DNS poslužitelj nema autoritet nad avalon.hr domenom (zonom), odnosno nema je u svojoj bazi podataka već daljnim procesima prema konfiguriranim pravilima pita druge DNS poslužitelje i tako nam vraća odgovor.

S obzirom da sam već spomenuo kako je ovo doista opširna tema koja preilazi gabarite blog posta, ako imate kakvih pitanja slobodno komentirajte članak, pa ćemo vam pokušati odgovoriti.

Vezani članci:

Web hosting u Bosni i Hercegovini

Damir Mujić — Tue, 13 Dec 2011 15:07:32 +0000

Oduvijek smo među svojim klijentima imali jedan dio korisnika iz Bosne i Hercegovine koji su unatoč svim komplikacijama s inozemnim plaćanjem, troškovima transakcija i telefonskih poziva ipak radije birali naše web hosting usluge nego usluge vlastitih hosting tvrtki. Znali smo da će jednog dana doći trenutak kad ćemo svoje web hosting usluge i službeno ponuditi van Hrvatske, a upravo je eto BiH prvi naš korak u regiji.

Krenuli smo 01.12. s web stranicom na adresi www.avalon.ba, a imamo i službeni twitter profil @avalonba. Nemamo odmah na početku neka spektakularna očekivanja, ipak je to malo i još uvijek slabije razvijeno tržište, ali i prilično loše pokriveno što se tiče kvalitetne web hosting usluge i tu ćemo mi tražiti svoje mjesto. ;)

Naš izlazak na BiH tržište je poprilično popraćen u medijima, pa evo nekih članaka:

BUG Online – Širenje Avalona u BiH
Poslovni Puls - Hrvatski hosting provider Avalon ušao na internet tržište Bosne i Hercegovine
Tomislav Buza blog – Avalon dolazi u Bosnu i Hercegovinu s ponudom premium web hosting usluga
REP.hr – Avalon se širi u BiH
ITPro.ba - Avalon se širi na bh. tržište
SEO.ba - Avalon.ba – plod sjajnog partnerstva

Vezani članci:

TOP 5 najboljih besplatnih FTP programa

Matija Barić — Mon, 21 Nov 2011 10:14:54 +0000

FTP klijenti (File Transfer Protocol) su programi napravljeni kako bi omogućili i olakšali korisniku razmjenu datoteka između lokalnog i udaljenog računala. Za spajanje na udaljeno računalo, primjerice na web server na kojem se nalaze vaše web stranice, potrebni su korisnički podaci koje ste dobili od vaše hosting tvrtke. Podaci koji su potrebni za spajanje su hostname (ime servera, IP adresa servera ili najčešće adresa oblika “ftp.ime_domene”), te username i password za pristup korisničkom računu.

Uvijek se postavlja pitanje da li su besplatni FTP klijenti dovoljno dobri ili je ipak potrebno izdvojiti nešto novaca i kupiti neki od FTP klijenata na tržištu. Isprobao sam velik broj besplatnih FTP klijenata i moje mišljenje je da nije potrebno izdvajati veliki novac za FTP programe koji se naplaćuju, a neki su i poprilično skupi. Naravno ovime ne želim osporiti kvalitetu komercijalnih FTP klijenata već želim reći kako su i besplatni FTP klijenti i više nego dobri za većinu korisnika.

Kako bih vam olakšao odabir ili barem sugerirao koji FTP klijent bi mogli koristiti ukratko ću vam iznijeti svoja mišljenja o nekim od besplatnih FTP klijenata. To su ujedno i najčešće korišteni fTP klijenti od strane naših korisnika.

FileZilla

Po dosadašnjim iskustvima u radu i svojoj slobodnoj procjeni usudio bih se reći da je Filezilla najpopularniji FTP klijent među korisnicima. FilleZila je besplatan, open source FTP klijent za Windowse, Mac i Linux. Podržava FTP, SFTP, i FTPS (FTP over SSL/TLS) protokole. Filezilla je vrlo kvalitetan, brz, pouzdan i naravno potpuno besplatan program i zbog njegovih kvaliteta ga je izabrao velik broj Avalonovih korisnika kao i korisnika širom svijeta. Važno je i dodati da za ovaj FTP klijent često izlaze nadogradnje što ga drži u vrhu po sigurnosti. Svakako palac gore za Filezillu.

WinSCP

WinSCP (Windows Secure CoPy) je besplatan i open source SFTP, SCP i FTP klijent za Windowse. Omogućava siguran, pouzdan i efikasan prijenos podataka na server, a sa svojim brojnim osnovnim i naprednim značajkama zadovoljiti će i najzahtjevnije korisnike. WinSCP je zasnovan na implementaciji SSH protokola iz PuTTY aplikacije te FTP protokola iz FileZille klijenta. Podržava pozadinski prijenost datoteka, mogućnost direktne sinhronizacije sa serverom, ima integriran tekstualni editor te public key i Kerberos autentikaciju. Iako ima relativno jednostavno grafičko sučelje, WinSCP je odlično rješenje za naprednije korisnike.

Core FTP LE

Core FTP posjeduje sve što će vam ikad zatrebati prilikom korištenja FTP klijenta. Grafičko sučelje je klasično, po mom ukusu možda malo i preobično, no ukoliko tražite besplatan i dobar FTP klijent koji radi sve što se od njega očekuje Core FTP bi mogao biti vaš izbor. Podržava protokole kao što su SFTP (SSH), SSL, TLS, IDN, transfere site-to-site, nastavljanje FTP transfera, drag-and-drop i mnoge druge naprednije karakteristike. Core FTP klijent omogućava vam brz, lak i pouzdan način održavanja vašeg web sajta.

AceFTP 3

Jednostavan i lak za korištenje AceFTP 3 grafičkim dizajnom podsjeća na Windows XP. Kako velik broj korisnika kao svoj OS još uvijek koristi Windows XP ovo je određena prednost jer smanjuje vrijeme prilagodbe za manje iskusne korisnike. Posjeduje drag-and-drop opciju koja dodatno olakšava rad i ubrzava ionako izrazito brz transfer podataka a nudi i mogućnost server-to-server transfera. Podržava i prijenost podataka putem SSL protokola, file transfer scheduler, nastavak prekinutog prijenosa i slično.

CoffeCup Free FTP

I šećer za kraj. Jednostavno ga morate isprobati. U nizu CoffeeCup softvera nalazi se i besplatni FTP klijent. CoffeeCup Free FTP klijent ima puno odličnih opcija kao što su drag-and-drop, nastavak prekinutih transfera, te različite protokole kao što su FTP, SFTP, FTPS i HTTP. Svakako treba napomenuti mogućnost više profila kao i pauziranje transfera. Grafički CoffeeCup Free FTP je ispred konkurencije. Jednostavno grafičko sučelje, a opet sve što vam je potrebno. Imate dojam kao da je sve što želite napraviti točno na onom mjestu gdje treba biti, što smanjuje potragu za tim opcijama. Preporuka!

Jedan važan savjet za kraj. Pokušajte koristiti “passive mode” način konekcije kad god možete. U većini FTP klijenata on je uključen po defaultu, međutim u nekima nije i često se tu javlja problem kod slanja datoteka na server, čitanja datoteka, a problem se može dogoditi već i kod spajanja. Dakle “passive mode” uvijek na “ON“.

Zaključak

Mi za održavanje Avalonovih web stranica koristimo FileZillu i niti ne razmišljamo o promjeni. Ako radite s više web stranica, spajate se na različite web servere i održavanje weba vam je svakodnevni posao – isprobajte FileZillu i nećete zažaliti. Ispočetka je malo komplicirana, ali kad upoznate sve mogućnosti nećete dalje tražiti.

Ako FTP ipak koristite samo povremeno, CoffeCup Free FTP je zbog svoje jednostavnosti i ugodnog sučelja idealan izbor.

Koji FTP klijent vi koristite i koje funkcionalnosti su vam najbitnije? Ako sam izostavio neki od vama najdražih besplatnih FTP klijenata, slobodno ga spomenite u komentarima.

Vezani članci: